O BOLESTI

1
Šta su kutani T limfomi?

Kutani T limfomi (engl. Cutaneous T Cell Lymphomas - CTCL) su retki oblici raka koji pogađaju kožu i limfni sistem. To su specifične vrste limfoma koje nastaju kada T-limfociti, vrsta belih krvnih zrnaca koje obično pomažu imunološkom sistemu u borbi protiv infekcija, postanu kancerogene i počnu da rastu i množe se nekontrolisano. Umesto da štite telo, ovi abnormalni T-limfociti mogu izazvati oštećenje kože, a u nekim slučajevima, i drugih organa.

2
Vrste kutanih T limfoma

Postoje različiti oblici kutanih T limfoma, a najpoznatiji su:

  1. Mycosis fungoides (MF) – Ovo je najčešći oblik kutanog T limfoma. Počinje uglavnom kao crvene ili ljuskave mrlje ili pečati na koži, koje se mogu razviti u veće lezije tokom vremena.
  2. Sézary sindrom – Ovo je ozbiljniji oblik koji se javlja kada se limfomi šire na limfne čvorove, krv i unutrašnje organe. Ovaj oblik je povezan sa širenjem bolesti i obično se javlja kod starijih osoba.

Pored Mycosis fungoides (uključujući folikulotropni MF, pagetoid retikulozu i granulomatozni slack skin) i Sézaryjevog sindroma kao najčešćih vrsta, postoje i sledeći podtipovi kutanih T‑limfoma: adult T‑ćelijska leukemija/limfom, primarni CD30⁺ T‑limfoproliferativni poremećaji (primarni kožni anaplastični veliki T‑ćelijski limfom i lymphomatoid papulosis), subkutani panniculitis‑like T‑ćelijski limfom (SPTCL), extranodal NK/T‑ćelijski limfom nosa, primarni kožni periferni T‑ćelijski limfom NOS, te ređi podtipovi kao što su primarni kožni γ/δ T‑ćelijski limfom, primarni agresivni epidermotropni CD8⁺ citotoksični T‑ćelom (AECTCL), primarni kožni CD4⁺ small/medium T‑cell lymphoproliferative disorder i primarni kožni akralni CD8⁺ T‑ćelijski limfoproliferativni poremećaj.

3
Kako se kutani T limfomi javljaju?

Uzrok nastanka kutanih T limfoma još uvek nije u potpunosti poznat. Međutim, postoje faktori koji mogu doprineti njihovom razvoju, kao što su:

  • Genetska predispozicija – Ako u porodici postoji istorija raka ili limfoma, rizik od razvoja ove bolesti može biti veći.
  • Hronične infekcije i imunološki poremećaji – Osobe sa oslabljenim imunološkim sistemom, kao što su pacijenti sa HIV-om ili transplantiranim organima, mogu biti u većem riziku.
  • Izloženost određenim hemikalijama – Dugotrajna izloženost pojedinim hemijskim supstancama može povećati rizik od razvoja kutanih T limfoma.
4
Koje su glavne karakteristike bolesti?

Klinička slika kutanih T limfoma varira od osobe do osobe, ali neki od osnovnih simptoma uključuju:

  • Crvene, ljuskave mrlje ili pečati na koži – Ovo je najčešći početni simptom. Mrlje mogu biti male i svrbeti, ali se s vremenom mogu povećavati.
  • Izražene lezije ili čirevi – U naprednijim fazama, lezije na koži mogu postati veće, dublje i bolne.
  • Gubitak težine i umor – Kao i kod mnogih drugih vrsta raka, pacijenti sa kutanim T limfomima mogu doživeti nenamerni gubitak težine, iscrpljenost i opštu slabost.
  • Uvećani limfni čvorovi – U nekim slučajevima, bolest može da zahvati limfne čvorove, što izaziva njihovo uvećanje.
5
Kada se bolest javlja i ko je najviše pogođen?

Kutani T limfomi obično se javljaju kod odraslih, iako se mogu pojaviti i kod mlađih osoba. Najčešće se dijagnostikuju u srednjem životnom dobu (između 50. i 60. godine života), ali postoje slučajevi u kojima oboljevaju i mlađi ljudi. Muškarci su nešto češće pogođeni ovom bolešću nego žene.

6
Prognoza bolesti

Prognoza kutanih T limfoma zavisi od mnogih faktora, uključujući tip limfoma, stadijum bolesti i odgovor organizma na terapiju. U ranim fazama, kada su lezije ograničene na kožu, prognoza je relativno povoljna, a mnogi pacijenti mogu živeti dugo sa bolešću uz odgovarajuću terapiju.

Međutim, kod teških i uznapredovalih oblika, kao što je Sézary sindrom, prognoza može biti ozbiljnija, i pacijenti mogu imati kraći životni vek. Iako nije potpuno izlečiva, bolest se može držati pod kontrolom, a pacijenti mogu živeti sa njom uz odgovarajuću medicinsku negu i podršku.